Podcast ili blog, pitanje je sad.

Ukoliko počinjete sa podkastom, želite da pronađete svoje mesto u online okeanu sadržaja, i počinjete da gradite svoj uticaj, a još vagate da li pokrenuti podcast ili blog, jedini ispravni odgovor je OBA. Ukoliko nemate vremena/volje/želje da pišete, a zatim ti pričate/snimate/editujete, savetujem blog. Možda zvuči pretenciozno ono što sam naveo u naslovu, ali za početnike je tako. Pogotovu kod nas, na prostoru bivše Jugoslavije, gde je podkast scena još uvek u fazi nastanka.

O tome šta je podcast, pisao je Lazar Bošković iz AgitPROP agencije, u tekstu “Broadcast i podcast u digitalnom marketingu”. Radio i podcast imaju mnogo dodirnih tačaka, ali su dovoljno različiti, a kako Lazar piše, “Podkast, za razliku od radija i televizije, osim drugačijeg načina distribucije, ima i tu osobinu da mnogo bolje može da “gađa” precizno definisanu publiku, tako da je odličan za građenje manjih zajednica posvećenih specifičnim, uskim temama.”. To je izuzetno bitno imati na umu prilikom pokretanja podkasta, jer je potrebno izabrati tzv. nišu, odnosno, opredeliti se čemu “služi” Vaš podkast. O tome kako početi podkast, i šta je potrebno od opreme, koliko sve to košta, pisao sam u posebnim tekstovima:

Kako da pokrenem podcast?

Šta sve treba od opreme i koliko košta da se napravi studio za podcast? (podkast za neupućene)

Gde su blogovi?

Na internetu se može naći mnogo definicija bloga, a sama reč je toliko odomaćena, da se na samo pominjanje reči blog ili bloger, zna se šta se tu podrazumeva. Znamo i u koje svrhe se koriste blogovi, ali hajde, za potrebe ovog teksta da se složimo oko nekih stvari koje se tiču bloga:

  • Blogovi imaju usko ciljanu publiku
  • Blogovi imaju neku periodičnost objava
  • Blogovi se neretko koriste kao marketinško “oružje”
  • Blogovi imaju svoju “nišu” (food, travel, art, business, finance, it blog, i mnogi drugi)
  • Blogovi za konzumiranje zahtevaju punu pažnju
  • Po obliku, postoje lični blogovi, grupni blogovi, korporativni, …

Šta do sada znamo o podkastima?

  • Podkasti imaju usko ciljanu publiku
  • Podkasti imaju neku periodičnost objava
  • Podkasti se neretko koriste kao marketinško “oružje”
  • Podkasti imaju svoju “nišu” (food, travel, art, business, finance, it podcast, i mnogi drugi)
  • Podkasti za konzumiranje zahtevaju punu pažnju
  • Po obliku, postoje lični (solo), grupni, korporativni, …

Dakle, podcast = blog?

Pa, ne baš. Podcast je bolji od bloga, vreme je da nabrojimo neke od razloga:

  • Na podkast sceni je daleko manja konkurencija (neka nezvanična trenutna statistika kaže da postoji preko 500.000.000 blogova i 500.000 podkasta).
  • Prosečan blog ima oko 1100 – 1200 reči, što je više nego pre nekoliko godina, a ljudi koji se bave merenjima kažu da duži tekstovi imaju veći uticaj, verniju publiku. Prosečan podcast u trajanju od 30 minuta ima preko 5000 izgovorenih reči, što u teoriji garantuje detaljniji sadržaj.
  • Izgovorena i pisana reč su nebo i zemlja. Autori (proizvođači sadržaja) mogu daleko veću prisnost sa svojom publikom da ostvare preko podkasta nego preko bloga. Primera radi, “Dobar dan” se u pisanoj formi može tumačiti na razne načine u zavisnosti od interpunkcijskih znakova. Međutim, te dve iste reči se mogu izgovoriti na minimum 100 različitih načina.
  • Podkast može da se konzumira uz neku rutinsku radnju (trčanje, vožnju kola, sređivanje kuće) koja ne zahteva punu pažnju. Molim Vas da blogove ne čitate dok vozite.

Naravno, i blog ima mnogo prednosti u odnosu na podkast. To je najjeftiniji oblik proizvodnje sadržaja u produkcionom smislu. Ne zahteva u toj meri harizmu autora, u kojoj zahteva podkast. Narativni stil u pisanju se može mnogo lakše naučiti. Izgovorenu reč treba pripremiti, pa vežbati izvedbu. Za blok je jednostavnije “dovesti” gosta – mailom pošaljete pitanja, gost Vam može u gaćama, iz kreveta odgovarati, dok za audio (a da ne pričamo o video) intervju morate imati daleko veću organizaciju. Blog mnogo teže “umire” i ustaje iz mrtvih – ima mnogo primera gde je blog mirovao dug vremensi period, pa se vratio, dok podcast koji ode na standby skoro nikada ne obnovi aktivnosti. Evo samo nekih činjenica koje dodatno ilustruju:

  • Više od jedne desetine podkasta ostane na jednoj, tj. prvoj epizodi – ljudi krenu i odustanu
  • Još skoro cela desetina ne pređe drugu – oni koji su uporniji
  • Polovina svih podkasta (a trenutno ih ima oko pola miliona) imaju 14 i manje epizoda

Podkasti svuda u svetu polako, ali sigurno postaju “mainstream”, a u prilog tome idu i sve veća ulaganja, kako u produkcije, tako i u sponzorstva i oglašavanja. U podkastima je moguće testirati i primenjivati neke nove vidove oglašavanja (o tome drugom prilikom). Američka publika sve više plaća pristup tzv. “premium” podkastima.

Ukoliko ste spremni, radite poslednje pripreme za početak podkasta, želim Vam puno sreće, upornosti i uspeha podkasta, hvala što ste pročitali do kraja i ovaj tekst, a kao bonus podatak, za ovo “druženje” je činjenica da:

Svaki peti slušalac “ubrzava” podkast epizodu koju sluša. To autoru treba da govori:

  1. Izbacite što više nepotrebnog sadržaja iz epizode!
  2. Ne pričajte “mrtvo” (presporo i dosadno)!

U iščekivanju neke podkastosfere, podomanije i sličnih konferencija u regionu, želim Vam puno sreće sa podkastom, a kao i uvek, sa svim pitanjima i komentarima možete mi se obratiti putem kontakt stranice ili direktno mailom.