Vreme je da se zabrinete za budućnost posla koji obavljate. Posle ove raskrsnice sledi ili procvat ili propast radija, a u kom će smeru ići, to zavisi isključivo i samo od Vas. Kao i svaka druga industrija, i radijska se menja, odnosno, mora da uhvati korak sa vremenom i prihvati realnosti. Radio stanica odavno nije samo zvučnik koji svira, već je to moderan hibrid sastavljen od raznih sastojaka: radija, televizije, portala, društvenih mreža, marketinške agencije,… Mnoga radna mesta su otišla u istoriju, kao što su tonski realizator, prepisivač nota, arhivator. Ok, na Radio Beogradu mnoge postoje i dalje, ali o tome nekom drugom prilikom. A šta nas čeka u budućnosti? Borba. Borba za opstanak i pobedu.

Pojavili su se neki novi kanali komunikacije, mnoge radio stanice imaju svoje „digitalne“ kanale na kojim emituju samo muziku (dakle, džuboks), i to su korisne alatke za promociju brenda, ali teško da su mnogima isplative.

Nedavno je Spotify izbacio novu funkciju za podkastere (pisao sam o tome, možete pročitati ovde), čime je bukvalno na korak od personalizovanog radija (o kom pričam više od jedne decenije).

Šta i gde je budućnost radija?

Često volim da poredim radio i neki timski sport, kao što je fudbal, pa ću se potruditi da ne pobegnem od toga ni ovde:

Da bi neki fudbalski klub opstao u ligi, mora da ima igrače, mora da ima strategiju. Ili ludačku sreću. Znamo odlično kako prolazi naša reprezentacija kada se osloni na sreću, ili kada čuva rezultat (setimo se nedavno odigrane utakmice protiv Turske). Nedostatak pobedničke strategije dovodi do debakla.

Radiju je potrebna nova strategija, a današnje stanice se trude da ne ispadnu iz lige, čuvajući rezultat, kako ne bi izgubile utakmicu za preživljavanje. A evo zašto ih rivali rasturaju:

  • Radio stanice traže pobedničku formulu rotacije muzike (što je izuzetno bitno, nemojte da me shvatite pogrešno, pisaću kasnije zašto), zaboravljajući da su na polju muzike izuzetno jaki igrači već prisutni (Apple Music, Spotify, Deezer…). Istraživanje muzike je moćno oružje, i daje zaista rezultate u odnosu na konkurenciju (ostale radio stanice), ali pomenuti striming servisi imaju daleko veći uzorak slušalaca, 24/7 istražuju muziku zahvaljujući svojim vaštačkim inteligencijama, znaju kada pesma treba da se izbaci mnogo bolje od svih radio stanica zajedno.
  • Vlasnici redukuju troškove iz razumljivih razloga, i ne investiraju u sadržaj, terajući slušaoce na striming platforme i podkaste, govoreći kako je muzika najbitnija slušaocima. I jeste. Ali teško da će jedna radio stanica pogoditi meni, Urošu Bogdanoviću, personalizovan muzički ukus kao Spotify, koji zna koju pesmu, kad, koliko puta preskočim.
  • Radio stanice ne vode računa o slušaocima, prihvatajući sve kampanje (opet razumljivo zašto) uz obaranje cena i međusobno urušavanje posla, a sve u cilju preživljavanja, pa tako imamo sve jeftinije sekunde (što oglašivačima odgovara), besmislenije reklamne blokove i najezdu loših reklama. A slušaoci NE VOLE reklame. Sve jeftiniji i jeftiniji sekundi neće potkrpiti rashode jedne radio stanice.
  • Kreativni timovi odlaze sa radio stanica „trbuhom za kruhom“, a vlasnici se ne trude da ih zadrže. Sve je manje „in“ raditi na radiju. Novi, mladi talenti ne žele da rade za male pare, misle da sve znaju, a vlasnici nemaju strpljenja i razumevanja, jer bi i oni hteli odmah zvezde u svom programu.

I tako je radijska industrija na našim prostorima ušla u začaran krug iz kog će teško izaći. To, jednostavno, ne ide tako lako. Kristijano Ronaldo nije bio zvezda u B timu Sportinga. Tu je bio talentovani klinac, koji je napredovao do prvog tima, a prelaskom u Mančester, upoznao ga je i svet.

A na sve ovo, 2020. pojavila se i korona, koja je ljude zatvorila po kućama, pa je i slušanost radija opala, a nije morala. Zašto?

Zato što niko nije imao pobedničku taktiku!

Još uvek nije kasno da se napravi dobra strategija, i krene se sa pobedama. Ne protiv drugih radio stanica, već protiv onih koji otimaju slušaoce.

Vreme je da investirate. Vreme je da se ozbiljno pozabavite vašim slušaocima, da prestanete da ih gubite, ali i da privučete nove.

  • Muzika se mora sa još većom pažnjom analizirati, sređivati baza i rotacija, uz adekvatnu promociju iste.
  • Morate odgovoriti slušaocu na pitanje „Zašto da slušam baš Vašu stanicu?“. Odgovor poput onog „Zbog najbolje muzike“ više ne pije vodu.
  • Promocije su bitan faktor, ali i tu se teško možete boriti sa silnim podelama poklona i nagrada u online svetu. Vaše promocije moraju da budu jedinstvene, da bude emocije, i da se slušaoci dobro osećaju (prvenstveno oni koji slušaju, jer najveći broj slušalaca NE UČESTVUJE u kvizovima/nagradnim igrama).

Sadržaj

Ako je neko pričao da sve treba kratiti, to sam ja. I stojim iza toga. Bespotrebnu, praznu priču, improvizaciju „dok ne klikne“, treba izbaciti. Uvek. Pitanje svih pitanja koje sam dobijao od ljudi sa kojima sam do sada radio (u svim zemljama regiona, bez izuzetaka) je „Koliko je optimalno trajanje jednog voditeljskog uključenja?“. Jedini ispravan odgovor je: „Onoliko koliko je zanimljivo.“. Kraća priča nije uvek ključna. Bezlično odjavljivanje i najavljivanje muzike je bespotrebno. Pročitajte moje pismo radijskom voditelju da vam bude jasnije ovo o čemu pričam. Pismo se nalazi ovde.

Vodite računa o sadržaju i kako ga plasirate. Investirajte kao nikada do sada u sopstveni sadržaj, jer sadržaj košta. Ali to je jedino što vam može doneti prednost. Promovišite ga koristeći sve moguće kanale. Ako vi sebe ne ispromovišete, kako ćete objasniti klijentima da znate da radite dobre promocije?

Napravite strategiju promocije. Prestanite da prodajete sekunde. Pokažite klijentima da ste na istoj strani, da imate zajedničke ciljeve.

Ljudi

Ljudi stvaraju sadržaj. Radio je svojevremeno bio neprikosnoven zato što je imao muziku, informativu, promocije (kvizove) i jake radijske ličnosti. Danas je muzika na striming servisima, mislim da se slažete sa svime iznad; informativa je danas na portalima, u vajber grupama, na tviteru (društvenim mrežama) – američki predsednik prvo tvitne, pa se tek kasnije pojavi vest o njegovom tvitu, informacije o vremenu i saobraćaju su se preselile na aplikacije; promocije i kvizovi su i dalje solidne kratkoročne alatke za privlačenje slušalaca, ali teško da se neka stanica u regionu može pohvaliti sa velikim nagradama u kontinuitetu, a pogotovu ne može da izađe na crtu nekoj YouTube zvezdi koja svake nedelje poklanja svojim fanovima novi Plejstejšn ili nešto još skuplje. Jedini adut koji radijskoj industriji preostaje su ljudi. Ljudi koji proizvode i prezentuju sadržaj.

Opustite se i zabavljajte se. Preuzmite i po neki rizik. Radio najvećim delom spada u industriju zabave. Voditelji nikada neće privući veću publiku ako su u strahu da će ih neko kazniti zbog vežbe/greške. Fudbalski tim nikada neće pobediti ako se igrači ne osećaju dobro na terenu, i ako nemaju pobednički mentalitet. Možda nećete ući u Ligu Šampiona, ali nećete ni razmišljati o opstanku.

 

Ukoliko ste deo neke radijske priče, nadam se da sam Vas malo pomerio „iz ležišta“, jer ako čitate ovu poslednju rečenicu, sigurno ste ili u menadžmentu neke stanice, ili zaposleni na nekoj. Voleo bih da pročitam Vaša razmišljanja, slobodno ostavite komentar ispod, ili me možete kontaktirati mailom. Za individualnte treninge, radijski konsalting, ili izradu strategije, možete me takođe kontaktirati ovde.