Šta je to što kandidate za posao udaljava od radnog mesta? Koliko tih stvari se može preduprediti, tj. koliko je priprema za konkurisanje na posao važna?  Ovaj tekst će ti pomoći da se što bolje pripremiš, odnosno, da tvoja prijava bude kvalitetnija od ostalih, čime će se povećavaju šanse za dobijanje posla.

U poslednjih nekoliko godina, radeći kao medijski konsultant i “trener radijskog osoblja”, obavio sam sigurno preko 2000 razgovora sa mladim ljudima, budućim kolegama, koje traže posao na radiju. Pozicije za koje su konkurisali su: voditelj, producent programa, audio producent, urednik, i prodavac. Pročitao sam preko 5000 prijava, motivacionih pisama i CV-jeva, a od toga mogu da nabrojim na prste koliko je bilo smislenih. Danas ću se fokusirati na poziciju voditelja, koja je svakako najpopularnija kod mladih. Postoji više “generičkih” grešaka, koje sam mogao da primetim, pa sam rešio da ih podelim sa tobom, budućom kolegom/koleginicom.

Posao na radiju ne može i ne sme da bude usputan posao. To je, kao i svaki drugi, veoma odgovoran, zahtevan, a za ljude iz struke, najlepši posao na svetu. Ukoliko želiš da budeš deo radijske struke, a još uvek nemaš 100% jasnu sliku šta je to, šta te čeka, pročitaj obavezno i ovaj tekst.

Za početak, ne moraš čekati konkurs za pozicije na smislenoj radio stanici. Prijavi se odmah. Radio stanicama su uvek potrebni kvalitetni ljudi, koji žele da rade, da se usavršavaju. Uvek.

Kako treba da se prijaviš?

E-mailom ili usmeno. Pozovi telefonom stanicu na kojoj želiš da radiš, i zakaži sastanak. Svaka raido stanica koja drži do sebe i svoje reputacije će te saslušati. Iskren da budem, od onoliko prijava, možda znam dve ili tri koje su bile ovakve. U 99% slučajeva, ljudi se prijavljuju mailom. Koje greške možeš da napraviš ako šalješ mail?

e-mail adresa

Ukoliko nemaš “poslovnu” adresu, napravi je. Niko ti neće izričito reći, ali kada vide mail sa adrese poput slatka_lizalica93@gmail.com, neće te uzimati za ozbiljno. Ne moraš imati domenski e-mail, sasvim je ok da bude neki Gmail/Yahoo/Hotmail ili slično, ali otvori neku “normalnu” adresu (npr. ime.prezime@gmail.com ili i.prezime@gmail.com ili prezime.ime@gmail.com su poslovno prihvatljivi). Postoje izuzeci, kao i uvek – oni mogu proći, ukoliko su dovoljno kreativni (namerno neću davati primere, jer tu treba da se vidi tvoja kreativnost), pa već taj momenat pokazuje zašto treba da te zovu na razgovor, ali OBAVEZNO vodi računa da ti to ne bude jedini adut, jer uvek ostaje mogućnost (mala, ali je tu), da tvoju mail adresu niko ni ne pogleda.

Pismenost

Nepismene prijave niko neće ozbiljno tumačiti. Koristi ćirilicu ili latincu koja nije “ošišana”. Vodi računa o autocorrect-u. Mnogi ljudi koriste Word, ali ne isključe autocorrect, pa se neretko javlja veliko “i” na mestima gde ne bi smelo da bude. Pismenost je na ceni. I uvek će biti.

Motivaciono pismo

Bolje je da ga nemaš, nego da pošalješ generičko “Zaista želim da radim u Vašoj cenjenoj i renomiranoj kompaniji. Dugogodišnja želja mi je da se oprobam na poziciji…ako mi pružite šansu, videćete da sam prava osoba za Vašu kompaniju” i sl.

Ako pišeš, napiši iskreno, zašto želiš da radiš. Više će biti cenjeno “Treba mi posao, spreman/spremna sam na sve izazove, i sve što ne znam ću da naučim” nego “Odgovoran sam radnik, pouzdan…”. To se, po pravilu, podrazumeva – niko neće zaposliti neodgovornu i nepouzdanu osobu. Na kraju krajeva, sve to ćeš pokazati radom.

CV

Izbaci nepotrebne stvari za poziciju koju želiš da “popuniš”. Baš kao i motivaciona pisma, generičke CV-jeve niko ne želi da čita. Ako želiš da budeš voditelj, primera radi, potpuno je nebitno koja je tvoja osnovna škola. Još nebitnije je da li imaš vozačku dozvolu. Jedna od najgorih stvari je da napišeš “Rad na računaru, MS Windows I MS Office”. Obrati pažnju na veliko i koje sam napisao (a viđao sam ovakve prijave). Znači, CV bez nepotrebnog šminkanja, odnosno, ciljano sastavi CV za poziciju koju želiš. Nije strašno ako nemaš iskustva, niko se naučen nije rodio. Ne šminkaj CV za radio. Nikada.

Dobrodošli na razgovor, ja sam Urednik, ovo je Gazda, vi ste?

Sam razgovor za posao predstavlja posebnu vrstu stresa/straha za 98% ljudi sa kojima sam pričao. Razumljivo. Tu si ti, tu smo sa druge strane, nas dvoje, troje…scena koja liči na usmene ispite pred komisijom.

Nakon one 4 uspešno preskočene stavke, dakle, sledi ti razgovor za posao. Razgovor nije niti treba da bude bauk. Ti  “sa druge strane” su potpuno normalni ljudi, koji žele da oforme najbolji tim. Nije im cilj da te diskredituju, ponize, ili uplaše, već da izvuku ono najbolje iz tebe, da vide da si ti prava osoba za njih. Na razgovoru treba da pokažeš da želiš posao, da znaš da se snalaziš, da razmišljaš.

Nikada, ali nikada nemoj lagati na razgovoru za posao. Priprema za razgovor je jako bitna. Slušaj malo radio stanicu na kojoj želiš da radiš. Moraš da odvojiš vreme za to. Lako se primeti foliranje. “Kako ti se sviđaju blokovi domaće muzike na našoj radio stanici?” je pitanje koje te može sačekati. Logično, odgovorićeš na prvu loptu, uz puno samopouzdanja – “Super su!”. Ali, ako ne slušaš tu stanicu, a prijaviš se na 100 mesta, jer ti treba posao, nećeš znati da ta stanica uopšte ne pušta domaću muziku. Svako sledeće pitanje na temu muzike se samo još dublje ukopavaš i nećeš dobiti željeni posao. Dakle, ne laži. Iskrenost se ceni. Koliko god tebi delovalo da te to može odaljiti od posla.

Sledeće, moraš uvek dati odgovor na pitanje “A zašto baš tebe da slušam?”. Najluđe je to što tačan odgovor na ovo pitanje ne postoji. Odnosno, ne postoji tačan i tačniji, ali postoji loš odgovor. Veruj mi, prva ili druga stvar koja će te sačekati prilikom razgovora za posao na nekoj radio stanici je upravo to pitanje.

“Zato što mi kažu da sam zanimljiv(a).”, “Zato što umem da nasmejem ljude.”, “Zato što na svet gledam kroz drugačiju prizmu.”, “Zato što kad se upali crvena lampica, ja poentiram.”, i slični, su, da budem iskren, jako loši odgovori. Oni su i najčešći. To su odgovori koje često čujem prilikom razgovora za posao, i to na internacionalnom nivou. Poslednjih godina sam, moram da ponovim, obavio preko 2000 razgovora sa mladim ljudima koji su, poput tebe, konkurisali za posao radio voditelja. Mnogi su došli nespremni na razgovor, pa usled nepripremljenosti, daju takav odgovor. I naravno, u svakom trenutku na takav odgovor možeš očekivati novo kontra pitanje, ili zadatak poput “Ok. Hajde, nasmej me.”, “Hajde, šta je to drugačije što ti vidiš.”, “Evo, da zamislimo da si sada u programu…” i sl.

U mnogim situacijama, to je zid na koji naletite punom brzinom. Bukvalno svi koji nespremni dođete na razgovor za posao. I tu je kraj. Međutim, i taj zid može da se preskoči ili probije. Kao što svaka kobasica ima dva kraja, i razgovori za posao imaju dve perspektive: onu iz koje gledaju poslodavci, i onu iz koje gledaju potencijalni voditelji. Opet, i kobasica sa poslodavcima ima dva kraja: dobar poslodavac će se truditi da pomogne kandidatu da taj zid preskoči ili probije, loš će se naslađivati činjenicom da nema kadrova (u takvom kolektivu ne želiš da radiš, a postoje kod nas i u regionu); sa druge strane, dobar kandidat će imati spreman kontranapad, a loš će kukati kako nema pravu priliku za posao.

Suština razgovora je da se vidi tvoja komunikativnost, tvoja sposobnost za pričanje priča. Da li umeš, ili imaš talenta da držiš pažnju.

Na razgovoru će gledati koliko poželjnih osobina mogu da prepoznaju kod tebe.

Trema

Tvoj najveći i jedini neprijatelj na razgovoru za posao. Ona se najčešće javlja usled nedovoljne pripreme, ili usled straha od javnog nastupa. Zato postoji uvodni deo razgovora-da se opustiš i pobediš svoju tremu. Dobra ekipa, koja zna šta radi, će dati sve od sebe da te opusti. Ali, ako ta trema potraje, ili ne uspeš da je sakriješ, može biti realan problem. Mi znamo da prepoznamo da li je strah od nas ili strah od javnog nastupa uzrok tvoje treme. Ako se plašiš da pričaš pred ljudima, posao radio voditelja nije za tebe. Na razgovoru za posao pričaš pred jednom ili nekoliko osoba, dok na radiju pričaš pred hiljadama (desetinama ili stotinama hiljada) puta toliko ljudi. Potrudi se da eliminišeš ili dobro sakriješ tremu.

 

Želim ti puno sreće prilikom konkursa za posao!