U poslednje vreme, dobijam puno pitanja koja se tiču pokretanja (web) radio stanice. Kao nacija, najbolji smo u svemu – od pozicije predsednika, premijera, preko selektora svih nacionalnih selekcija, trenera, do lekara, arhitekti, građevinaca. Mi smo univerzalci, pa tako možemo biti i sjajni voditelji, urednici, menadžeri. Zato se i radio posmatra kao nešto što je izuzetno jednostavno. Međutim, realnost je potpuno drugačija. Tapkamo u mestu za sve, a ne samo za radio, još uvek izgubljeni u vakuumu od nekoliko decenija. I dok je svet napredovao (i istok i zapad), mi smo ostali u dalekoj prošlosti.. U skladu sa prethodnih nekoliko rečenica i vakumskog prostora, evo neverovatnog podatka:

U Srbiji ne postoji adekvatna škola za radio i radijske kadrove (pogotovu za komercijalni radio).

Otprilike ovo je pitanje koje često dobijam (manje više se svodi na to):

Hoću da otvorim (web) radio stanicu, šta mi je potrebno?

Ludost.

Ne, zaista nemojte pokretati radio, pogotovu ne u Srbiji. Eto, to je univerzalni odgovor koji bih rođenom bratu (kog nemam) dao, kada bi me pitao šta mislim, da li da otvori radio stanicu.

*UPDATE 2019: Za pitanje od podcast-u, odgovor sam dao u tekstu Kako da pokrenem podcast?

U radio biznis, ovde (exYU) se ulazi zbog:

  1. Entuzijazma

  2. “Pranja” novca i nelegalnih radnji

  3. Političkih razloga

  4. Reklamiranja sopstvene osnovne delatnosti (i to samo ako ste baš, baš jaki)

  5. Jasnog biznis plana, uz dovoljno materijalnih mogućnosti

Ukoliko spadate u prva 4, a pod brojem 1. podrazumevam i ono “Oduvek sam želeo da imam svoju radio stanicu”, i slično, vi treba ovde da prestanete da čitate tekst. Radio, bio on FM ili web, je jako, jako skupa igračka, i nije za vas. Mnogo skuplja igračka, nego što to deluje na prvi pogled. Bolje, a svakako pametnije je, da novac “obrnete” na drugi način. Mnogo entuzijasta je propalo, mnogi “peru” daleko veće iznose nego što možete i da zamislite, tako da ste za 1 i 2 malo dete. Odustanite, znam šta pričam (ok, pišem).

Jedini izuzetak, kada bih vam zaista savetovao da pokrenete radio stanicu, bi mogao da bude u slučaju politike i reklamiranja sopstvene (osnovne) delatnosti. Međutim, tu morate razmišljati na duge staze – radio, kao i svaki drugi biznis mora da se “razradi”. Instant uspeh ne postoji. Da bi se vaša poruka/ideologija/politika zapamtila i primila, stanica mora da bude jako, jako slušana, i morate da imate ozbiljne budžete za promociju. Daleko isplativije za razloge 3. i 4. je da se pametno oglašavate, te da koristite gotove medije, a pogotovu ako ne možete da okupite kvalitetan tim koji zna šta radi, u koji ćete imati poverenja da vam vodi radio. U slučaju da imate radio i dobar tim (a kako napraviti dobar, pobednički tim je druga priča koju vam obećavam), morate juriti tzv. rejtinge, jer džabe imate medij, ako nije slušan, odnosno, nema uticaj.

Ovako izgleda studio jedne radio stanice koju sam napravio sa svojim timom.

Zašto kažeš RADIO, a misliš na PODCAST?

Jako bitna stvar, a to moramo da raščistimo pre nego što počnem da pišem šta je sve potrebno, i koliko to košta, jeste razlika između WEB i FM radija – nema je. Šalim se, drugo nešto sam hteo da podvučem…mnogi dolaze u zabludu, kada suštinski misle o podkastu, a kažu WEB (online) radio. Domaća (exYU) podcast scena je jako malo razvijena, nedovoljno ispromovisana, i tu imate puno prostora. I za uspeh i za zaradu. A za podcast vam je dovoljan skoro, pa bukvalno samo mobilni telefon.

Podkast je audio fajl koji se distribuira putem interneta, a naziv potiče iz POD (personal on demand) i BROADCAST (emitovanje). Prvo su počeli audio fajlovi da se distribuiraju tako, a danas su rasprostranjeniji video sadržaji. Ako radio stanica ima ciljnu grupu (a sve stanice se trude da imaju što širu ciljnu grupu), podcast ima usko-ciljnu grupu.

Za kvalitetan podcast, najbitniji je svakako sadržaj, ali nemojte očekivati super uspeh ako je kvalitet loš. Mobilni telefon (iPhone npr) i dobar mikrofon (Rode SmartLav+ npr) mogu dati iznenađujuće dobre rezultate, kad pričamo o kvalitetu zvuka. Unutar telefona imate osnovne alatke za seckanje audio fajlova, i tako imate najprostiji podcast.

Međutim, danas podcast u svetu podrazumeva mnogo više od “suvog” glasa. Tu već dolazimo do pravljenja malog studija, gde bi osnovni setup mogao da bude:

  • Dobar mikrofon (npr. Rode Podcaster je USB dinamički mikrofon koji vas može poštedeti investicije u dobru zvučnu karticu ili mikser, cena mu je oko 200 evra)
    • Kako raste budžet za mikrofon, u priču se uključuju i audio interfejs (kartica ili mikser), a moje preporuke idu za sledeće mikrofone: Rode broadcaster, Rode NT2A, Electrovoice RE-20 (industrijski standard za radio stanice), Shure SM7B (takođe standard). Cene su do 500 evra za mikrofon. Na to računajte i stoni stalak za par desetina evra.
    • Pop filter – to je mrežica koja “suzbija” praskave suglasnike P i B. Ukoliko želite improvizacije, jedna vešalica (ofinger) i najlon čarapa rešavaju posao. Uz, recimo, NT2A (kit verziju), dobijate odličan pop filter.
  • Audio interfejs – mesto gde ćete “ubosti” taj mikrofon. Kada pričamo o podkastu, moja preporuka definitivno ide za Yamaha AG06, mini (šestokanalni) mikser koji je preko USB izuzetno kvalitetna audio kartica. Lagan je, lako prenosiv, a sutra kada budete želeli u svom podkastu da imate gosta koji je, npr. doneo svoj plejer (neki audio izvor), nećete morati da pravite egzibicije, Yamaha će briljirati. Maloprodajna cena je oko 200 evra.
  • Kablovi, kontektori i potrošna oprema ne bi smeli da pređu 50ak evra.
  • Kompjuter, koji bi trebalo da bude za nijansu bolji od obične office “krntije”, jer će vam u nekom trenutku porasti apetit. Za podcast, moja preporuka je da ne sklapate konfiguraciju od najjeftinijih komponenti. Bilo koji laptop sa i3 takođe završava posao. “Zver” konfiguracije su za podcast, jednostavno, overkill. Nema potrebe da sklapate high end računare za to. U budžetu za podcast računar uračunajte oko 500 evra (sa operativnim sistemom).
  • Softver za obradu zvuka…postoje i besplatni softveri, a pošto ovde pričamo o nekim best buy opcijama, pomenuću Sound Forge (400 evra)-sa kojim obrađujete glas, Vegas Pro Edit (300 evra)-sa kojim radite montažu. U principu, dovoljan vam je i samo Sound Forge. Drugom prilikom ćemo o obradi zvuka, te koliko to košta.
  • Slušalice su jako bitna stavka. Ne gledajte ništa dalje od Beyerdynamic 770 Pro. Vrede mnogo više od svoje cene. Jedan par je oko 140 evra, trebaju vam minimum 3 para za ovaj setup studija (slušalice su potrošna roba, nije bačen novac ni ako u startu kupite 5 pari za studio). Ne bih se zadržavao na ovome. BD770 i ništa više.
  • Za skuplju (i svakako kvalitetniju) varijantu monitoringa, nabavite dobre zvučne kutije – Yamaha HS7 je preporuka (par je oko 600 evra), a možete proći odlično i sa KRK Rockit 6 monitorima (par oko 450 evra).
  • Da bi vam snimak bio dobar, potrebno je da snimate u što “gluvljoj” sobi. Potpuno je suludo da imate studio za podcast, a da se ne biste pokrivali ćebetom (verujte mi, mnogi profesionalci to rade), preporučujem Pyle PSMRS11, na Amazonu košta oko 90 dolara.

Dakle, za podcast koji zvuči zaista profesionalno, rame uz rame sa najboljim svetskim podcastovima, u opremu i osnovni softver je potrebna inicijalna investicija (a pod uslovom da nemate ništa) od 1000 do 1500 evra.

I dalje želite da pokrenete radio?

Ok. Ovde se stvari prilično komplikuju. Radio, kakav svi znamo, bio on FM, bio web, pušta muziku, a muzika nije besplatna (pozdrav za SOKOJ i OFPS/PI, koji će vas pozdravljati na mesečnom nivou sa, verujte mi, ne malim fakturama). Radio ima kontinuirane mesečne troškove, a jedina razlika između FM i web radija je način dostave sadržaja (i troškova-web je jeftiniji). Držaćemo se tačke 5 sa početka ovog teksta, a to je jasan biznis plan za pokretanje radio stanice. Pre pokretanja stanice, morate mapirati željeno tržište, odnosno napraviti istraživanje kakav je radio potreban tom tržištu. Tu ćete dobiti odgovor na brojna pitanja, kao što su šta radi konkurencija, gde je jaka, gde je slaba, a gde postoji prostor za vaš radio, kako on treba izgleda i šta vi treba da radite, kako biste bili spremni za tržišnu utakmicu. Cena toga je jako velika na prvi pogled, ali to treba da posmatrate kao investiciju, ne kao nepotreban trošak. Dobijate zlata vredne rezultate. Mnoge radio stanice u svetu ovakva istraživanja rade redovno, gde “skeniraju” i sebe i konkurenciju, i zato održavaju dobre pozicije. Dakle, dobićete odgovor na pitanje koji format vaše buduće radio stanice treba da implementirate.

Format – reč iza koje se na ovim prostorima uglavnom krije neznanje. Postoje razni formati radio stanica, a ne “nemači”, “američki”, “italijanski”, “holandski” format. Formatirana radio stanica je ona koja se drži svog formata (“Reći ću vam za 5 minuta” nije format. Ili, “Mi imamo clock” isto nije format).

Format je skup protokola, procedura, pravila kojih jedna radio stanica mora da se pridržava, da bi zvučala moderno, moćno i bila konkurentna na tržištu.

Tu se ne završavaju istraživanja. Istražuje se muzika – kako treba da zvuči vaša stanica. I to rade stručnjaci, u saradnji sa muzičkim urednicima. Svuda u svetu, muzički urednici radio stanica su jako, jako bitan faktor radio stanice – i isto tako (dakle-jako, jako) su dobro plaćeni.

I da, ovde hoću da vam kažem da su pojedine pozicije potrebne pre pokretanja radija. To su, za početak, najmanje: programski direktor (urednik), muzički urednik i audio producent (šef audio produkcije).

A pre svega ovoga, za FM radio, potrebno je da REM (regulatorno telo) raspiše konkurs za dodelu frekvencija. Lista potrebne dokumentacije nije mala, računajte da vam treba nekoliko meseci za detaljnu pripremu dokumentacije. Frekvencije su javno dobro, njihovo korišćenje reguliše RATEL. Za FM radio morate pobediti na javnom konkursu za dodelu frekvencija. Od trenutka predaje dokumentacije na konkurs, do početka emitovanja programa može lako proći i više od dve godine, a sigurno ne manje od godinu dana. Dve pomenute institucije su samo deo onih javnih ustanova kojima ćete za FM radio plaćati na mesečnom nivou. Cene variraju u zavisnosti od zone pokrivanja, broja potencijalnih slušalaca, gde vam je emisioni, a gde studijski blok, itd…

Za online radio, priča je skoro identična, s tim što ne morate čekati javni konkurs REM-a i nemate faktor koji se zove RATEL, nego u bilo kom trenutku možete podneti Zahtev za upis u Registar medijskih usluga pružaoca koji medijske usluge pruža isključivo putem globalne informatičke mreže (Više o tome pogledajte ovde).

Dokumentaciju za javni konkurs treba dobro pripremiti, jer ne znate ko će vam biti konkurencija (što veća zona pokrivanja, veća i ozbiljnija konkurencija vas čeka). Svaku stavku dokumentacije REM veoma detaljno pregleda, znam iz ličnog iskustva, i svaka im čast na tome. Ukoliko idete na raspravu, tj. da “branite” svoju prijavu, biće vam jasno već nakon dva pitanja komisije. Posebnu pažnju će obratiti na finansijski izveštaj, tj. finansijski plan (ako ste nov emiter) i programski elaborat.

Ovo je samo delić onoga što vas očekuje pre početka emitovanja programa. Potrošili ste već nekoliko hiljada evra. Dobar programski elaborat košta puno, ako vam ga piše stručnjak. Ako ga pišete sami, vi ste, verovatno već stručnjak za radio. Priprema dokumentacije (takse, bankarske garancije, takse, i još taksi…) isto nije besplatna. Odustajete? Pametno. Radio je skupa igračka, rekoh vam na početku. Ako ne odustajete, pazite šta ide dalje…

Nakon dobijanja dozvole za emitovanje programa, morate dobiti dozvolu i od RATEL-a, a napomenuo bih da za njih morate imati emisioni elaborat (izrada nije jeftina) od strane licencirane projektantske organizacije.

Dobili ste dozvolu! Čestitam! Ogromni troškovi do sada su samo početak. Šta mislite, koliko do sada košta jedna moderna radio stanica, koja još uvek nema ništa od opreme i prostora? Hiljade evra su u pitanju.

Oprema

Što se opreme tiče, podelićemo na emisioni, studijski, redakcijski i produkcioni deo. Dobra i moderna radio stanica ne može biti bez ovih stavki. Ne verujem da biste dobili dozvolu čak ni za neku mikro zonu pokrivanja (dakle, malu radio stanicu), ukoliko kažete da ćete imati emisioni blok (antenski sistem i predajnik), plus jedan kompjuter koji emituje program, a koji se “pakuje” daljinski (na žalost, postoje stanice koje danas tako funkcionišu). Smem čak da bacim opkladu da REM neće ni uzeti u razmatranje takvu prijavu.

Emisioni blok

Da bi se program emitovao, potrebna vam je antena ili antenski sistem, predajnik (snaga i vrsta antena u zavisnosti od dozvole, a samim tim i cena varira, Elenos i RVR su sjajni proizvođači predajnika), i dolazni signal (koji dolazi iz studija), znači dekoder (poželjno sa RDS koderom). Ovde je dobro (zapravo, neophodno) imati jak UPS i/ili agregat, za slučaj nestanka struje na lokaciji. Ako kupujete novu opremu, za ovaj deo nemojte računati ispod nekoliko hiljada evra, a investicija lako može porasti i osetno preko 10 hiljada. Za nacionalnu radio stanicu sve ovo pomnožite sa brojem lokacija i brojem frekvencija.

Zaboravio sam da pomenem da se kod ovog dela, pored RATEL-a uključuje i sekretarijat za zaštitu životne sredine – studija o uticaju na životnu sredinu (u prevodu, par stotina evra). A ako ima problema sa signalom, tako da ometate avione (ne zezam se, verujte da radio stanice ometaju avione-u slučaju da ometate avionski saobraćaj, RATEL bez pardona isključuje vaš radio), računajte da ćete morati da investirate i u filter (još oko hiljadu evra). Za emisioni deo se radi tehnički prijem radio stanice (treba li da napomenem da to nije besplatno?).

Dobra stvar internet radija je što ovog troška nema.

Studijski blok

Da bi vaš program došao do emisionog bloka (dakle, dekodera), morate ga napraviti i nekako “doturiti”. Studijski blok može da košta od nekoliko hiljada evra do nekoliko desetina i stotina hiljada evra. Ukoliko počinjete “od nule”, neophodno je da razmislite šta sve želite da radite u studiju prvih 5 godina, i to do najsitnijih detalja, jer je prepravka daleko skuplja nego kada se sve uradi na početku. Građevinski radovi nisu jeftini, a savetujem da vam studio bude što veći, sa minimum 3 pozicije za mikrofone (voditelj plus dva gosta). Pult takođe treba dobro da osmislite, ergonomija je jako bitna. Voditelji i gosti se moraju osećati udobno, a ukoliko ćete raditi neki video striming iz studija, sve to treba i lepo da izgleda. U slučaju video striminga, vodite računa o rasveti. Svetla za video nikada dosta. Ne morate odmah sve uneti u studio, ali ako napravite pripremu, lako se u nekom trenutku dodaju i tehnika i nameštaj.

Od mikrofona, savetujem da razmišljate o Electrovoice RE-20, Shure SM7B i Rode broadcaster (pomenuo sam ih za podcast). Cena po komadu je između 400 i 500 evra. Dobro je imati jedan u rezervi, jer kod nas, u slučaju kvara, čak i kada vam je oprema u garanciji, nije česta praksa da dobijete zamenski uređaj. Naravno, postoje i jeftinije i skuplje varijante, ja vam ovde preporučujem kako bih opremao stanicu kada bih je sebi pravio. Ovo je stavka na kojoj nikako ne treba štedeti.

Ti mikrofoni treba da stoje na nekim stalcima. Postoje jeftiniji, pouzdani proizvođači, poput K&M, ali postoje i malo skuplji, apsolutno sexy, i bez premca stalci za mikrofone, i tu je Yellowtec modularni sistem nešto što bih svakako uneo u svoj studio. Setup za 6 monitora, 3 mikrofona (sa onim, prelepim, crvenim “onair” lampicama-kada ste u programu svetle) je nešto manje od 2000 evra.

“Srce” radija je mikseta. Tu vam je izbor ogroman. Opet, izbor bih suzio na dva proizvođača-D&R i Studer. Sve ovo planirate na početku, a za jeftiniji, opet pouzdan setup, moj izbor bi bio D&R Airence (2300 evra) sa ekstenderom (1200 evra) ili Arilab (cenovnik vam je ovde). Za skuplju verziju (naravno sa dosta više mogućnosti – dobro postavite pitanje da li vam te mogućnosti trebaju i da li će zaposleni znati to da koriste), svakako bih odabrao Studer OnAir 1500 sa ekstenderom, rezervnim napajanjam, i adapterima za ugradnju u pult. Cena takvog setupa je oko 9500 evra. Ovakav setup miksete podrazumeva da na raspolaganju istovremeno možete imati ukupno 12 kanala, a to je više nego dovoljno za 3-4 mikrofona, dva telefona (dva slušaoca istovremeno na vezi), dva kompjutera (emitujući i backup), i rezervni regler do dva.

Podešavanje/setovanje miksete će vas koštati još nekoliko stotina evra.

Emitujući i backup kompjuteri treba da budu pouzdani – oni rade 24/7. Svaki dobar IT stručnjak će vam sastaviti dobru i pouzdanu konfiguraciju. Po kompjuteru, sa dobrom digitalnom (AES EBU) zvučnom karticom, teško da ćete proći ispod 1500 evra (Digigram LOLA je (ne jeftin) industrijski standard). Za backup kompjuter može i neka jeftinija broadcast audio kartica (Audioscience i Digigram imaju i analogne, dvo/četvorokanalne kartice).

Slušalice su jako bitna stavka. Ne gledajte ništa dalje od Beyerdynamic 770 Pro. Vrede mnogo više od svoje cene. Jedan par je oko 140 evra, trebaju vam minimum 3 para za ovaj setup studija (slušalice su potrošna roba, nije bačen novac ni ako u startu kupite 5 pari za studio). Ne bih se zadržavao na ovome. BD770 i ništa više. Mikseta ima jedan izlaz za slušalice, trebaće vam distribucija signala za slušalice (i najjeftiniji Behringer od 20ak evra završava posao).

Ni jedan voditelj nije mašina, ne može celo radno vreme provesti sa slušalicama na ušima. Mora preslušavati program, miks i sl. preko nekih monitora, a preporuka za studio su KRK Rockit 5 G3 (par košta oko 300 evra). Sve više od toga je super, ali prema mom mišljenju, nepotrebno “bacanje” novca.

Iz miksete signal je poželjno poslati u neki FM procesor. Ako su u automobilskoj industriji BMW/Audi/Mercedes simboli kvaliteta i luksuza, u radijskom svetu tu Orban i Omnia. Najnoviji uređaji (Orban Optimod i Omnia FMHD) su oko 10.000 evra. Postoje i softverska, i jeftinija rešenja, a ovi uređaji, kada se podese kako treba, su nešto što radio stanici daje “onaj” zvuk. Taj zvuk donosi razliku u odnosu na konkurenciju. Mali broj ljudi u našem regionu zna da našteluje ove uređaje. Za one sa manje iskustva, Omnia je bolje rešenje, jer ima fantastične presete, koji na dva tri klika daju izvanredan zvuk. Nema boljeg. Mrtva je trka i stvar ukusa, kom ćete se taboru prikloniti. Još jednom, nije neophodno, ali je poželjno imati ovaj uređaj.

U slučaju, npr. D&R miksete, bilo bi dobro imati i neki procesor za obradu glasa, kao što je npr. TC Electronic dbMax (oko 3000 evra), koji će, kada se setuje, glasu dati onaj radijski prizvuk. Drugo, jeftinije, a odlično rešenje je Symetrix 528 (oko 1000 evra), i treće, Yellowtec YT1000 (oko 2000).

Sve ovo se može i kasnije ubaciti u “lanac”, nije neophodno imati na početku, ali je poželjno znati cene.

Iz FM procesora, signal šaljete u strim (internet radio), i u enkoder (enkoder kao i dekoder, marke Deva su oko 900 evra komad), i to je ceo lanac do emisionog bloka.

Koliko sve ovo košta? Sigurno nećete proći manje od 6000-7000 evra sa najjeftinijim (pouzdanim i kvalitetnim) komponentama.

Naravno, može i mnogo jeftinije. U pravu ste. Jedan kompjuter na kom imate WinAmp je dovoljan. Ako i dalje verujete u to, ne znam zašto još uvek čitate ovaj tekst.

Produkcija

Pročitajte deo za podcast. Tamo je opisana jedna dobra produkcija. Dual monitor setup je više nego poželjan (ne i neophodan).

Redakcijski računari su obični office računari, ali ih svakako morate predvideti u budžetu za pravljenje radio stanice. Dobro je da redakcija ima pored tih računara, i dobre slušalice, snimače slike/zvuka…o tome nekom drugom prilikom.

Jako bitna stvar koju mnogi zaborave, a imaju FM radio, jeste FM Tuner sa kvalitetnom antenom. HiFi komponenta je apsolutna preporuka, da biste slušali ono što emitujete u etru. U redakciji treba bar tiho da se čuje vaš program. Desiće se neki prekid, moderna emisiona oprema tehničkom osoblju šalje notifikacije kada je prekid, ali nekada se može desiti da je prekid unutar radija, a da emisioni blok radi besprekorno – čućete preko tunera.

U radiju morate imati tehničko lice koje će biti zaduženo za opremu, primarnu “prvu pomoć”, ili nekog sa strane, sa kime ćete potpisati ugovor o održavanju, neko ko će biti dostupan 24/7. Otkriću vam jednu tajnu – i nova oprema “ispada” iz sistema. Ređe, ali ispada. Potrebno vam je ovo.

Softver

Dolazimo do mog omiljenog dela, gde ćete tek izgubiti živce. Do sutra bih mogao da vam pričam/pišem o broadcast softveru, testirao sam mnoge, sa nekima imam više nego odličnu saradnju, i mogu da preporučim sledeće:

Trebaće vam playout sistem, scheduler za reklame i scheduler za muziku.

Muzičkom uredniku OBAVEZNO kupite MusicMaster, i naučite ga da radi na njemu. Ne postoji osoba koja može da napravi plejliste tako dobro i raznovrsno kao dobro setovan scheduler. MusicMaster je daleko najbolji, najviše user-friendly, i support je na najvišem nivou. Radio sam i sa drugim, uštedećete vreme i živce ako odmah potpišete ugovor za kupovinu/korišćenje MM. Postoje razne opcije saradnje sa njima, mogu vam puno pomoći oko nabavke softvera, slobodno me kontaktirajte kad god želite.

Softver za reklame – Mnogi playout sistemi imaju već ugrađen softver za planiranje reklama, a ako hoćete zasebni, domaći proizvođač ima jako solidan softver koji se zove AdMaster. Lepo se integriše sa većinom softvera.

Emitujući softver – Verovatno smo među retkim zemljama u kojim radio stanice emituju svoj program iz WinAmp-a. Da, mnoge stanice i danas imaju tonce, ali to je davno “sahranjena” pozicija, kao što je i WinAmp otišao u zaborav. Postoje pravi, emitujući softveri koji, zamislite, služe emitovanju. U ovom trenutku, preporuka ide za mAirList, kao izuzetno jeftino, a pouzdano rešenje, koje je dobro integrisano sa MusicMaster-om i AdMasterom.

Dobri su mnogi paketi (Omniplayer, Enco, Netia, RCS, 42net, Nautilus,…), a opet se i ovde svodi na pitanje budžeta. Jazler bih preskočio, bez obzira na to što je još uvek popularan kod nas.

Emitujući softver morate probati, videti koji vam “leži”, i koji će biti produžena ruka vašoj redakciji. Dobra prilika za testiranje svih ovih softvera je prestižna konferencija Radiodays Europe, na kojoj sam 2016. bio predavač (prvi u istoriji iz Srbije), a u okviru koje postoji i izložbeni deo gde možete videti i probati mnoge playout sisteme. Obavezno posetite štand kompanije OnAir, koja je generalni zastupnik MusicMaster-a za Evropu. Sjajna ekipa, verujte na reč. Radiodays Europe se održava u martu, svake godine na drugoj lokaciji. 2018. će biti u Beču.

Džinglovi

Dobre radio stanice veliku pažnju poklanjaju džinglovima. Dobra stvar je što u Srbiji postoje ljudi koji to profesionalno rade, i to jako kvalitetn. Izdvojio bih Floyd media, koji rade iznenađujuće dobru produkciju. Za paket pevanih džinglova morate izdvojiti ne mali iznos, a ako krećete od nule, teško da ćete proći sa manje od 1500 evra. Naravno, ukoliko želite sam vrh svetske produkcije, ne gledajte ništa osim GrooveWorx, kompanije iz LA koja je dostupna i nama. Sa njima imam super saradnju, reč je o vanserijskim profesionalcima, a kvalitet koji dobijate vredi svaki cent. Cene variraju, ali nisu baš mnogo skuplji od naše produkcije, koliko biste očekivali. Takođe, kao i za MusicMaster, ukoliko želite da ih angažujete, imam dobre vesti za vas – svakako me kontaktirajte pre nego što im pošaljete mail. Poslušajte kako zvuči jedan njihov paket, i kako izgleda rad sa njima.

Ovo je samo deo troškova koji su jednokratni, a koji su potrebni za dobru i modernu radio stanicu. Postoje brojni, ne mali, mesečni troškovi, a koji nisu redakcija, niti ih možete izbeći i lako narastu na nekoliko hiljada evra. Zato, pre ulaska u radijski svet dobro razmislite da li vam sve ovo treba i da li možete na mesečnom nivou odvajati nekoliko hiljada evra troškova dok ne krene prodaja oglasnog prostora, i da li možete toliko prodati – a radio je najjeftiniji medij (i najefikasniji, ako računamo odnos cene i efekta) za oglašavanje.

 

Evo i kako jedan radio sa skoro 0 dinara (u konkretnom slučaju, evra) budžeta može da napravi sebi promociju o kojoj je pričao čitav region.

 

Svakako, kao i uvek, ukoliko želite da napravite svoju radio stanicu, i potrebne su vam neke dodatne informacije, slobodno me kontaktirajte.

 

Dobrodošli u radijski svet.

Ukoliko želite da uplovite u svet online radija ili podkasta, predstavljam vam najkompletniji online kurs o podkastima i web radiju, prijave su u toku: